Turistička regija Istra - najveći je poluotok na jadranskoj obali – povijesno je obilježena kroz razvoj manjih gradova i utjecaja različitih kultura, koje su s jedne strane karakteristične za kopno, a sa druge strane za obalne gradove te su imale utjecaj na pojavu istarskih gradova, običaje i na gastronomiju.
Ime Istra potječe od prastanovnika tog poluotoka, tzv. Histrijana, koji su na ovom području živjeli od 800 do 500 god.p.Kr. Posljednjih stoljeća je Istra bila pod utjecajem različitih država. Posebice Rimljani, Grci, Slaveni, Venecijanci i Habsburgovci su vladali Istrom i time na različite načine utjecali na kulturu istarskog poluotoka. Upravo zbog toga je Istra atraktivno odredište, jer pored tipičnih turističkih usluga postoji i vrlo zanimljiva ponude za posjetitelje zaninteresirane za kulturu. Znamenitosti, kao što je stari grad u Poreču koji je uvršten u listu svjetske kulturne baštine ili rimski amfiteatar u Puli primjeri su značajnog povijesnog nasljeđa regije.
Prije drugog svjetskog rata Istra je pripadala Italiji i upravo je to razlog zašto stanovnici Istre pored hrvatskog jezika tečno talijanski pričaju. Uprava u Istri je također dvojezična. To se posebice može primijetiti na natpisima na ulasku u gradove. Općenito se talijanski utjecaj najviše očituje u istarskoj kuhinji
Kultura, kao i priroda Hrvatske, razlikuje se od regije do regije. U povijesti Hrvatske veliku ulogu imali su Rimljani te kasnije Venecijanci. Tisućljetni utjecaj Venecije na obalnom području je i danas vidljiv.
Stogodišnja prisutnost Venecije u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji pridonijela je u stvaranju jedinstvene mediteranske kulture koja se očituje u glazbi, jeziku, kuhinji i odjeći. U najznačajnije karakteristike hrvatske kulture ubrajaju se ručni radovi, glazba, ples te narodna nošnja.
Ručni radovi
U najvažnije i najzanimljivije umjetnosti ručne izrade ubrajaju se heklanje stolnjaka i pletnja džempera. Upravo u centrima obalnih gradova često se mogu vidjeti starije dame, koje se ispred kućnih vrata ili u dvorištu bave ovom djelatnošću.
Glazba i ples
Hrvatska je poznata po svojim narodnim plesovima. Hrvatski plesovi potječu iz starih karnevalskih običaja i plesova iz vremena turskih ratova. Najpoznatiji običaji su palenje lutke obučene u tursko ruho (mesopust) tijekom karnevalskih dana, ples Moreška (ples s mačevima u Dalmaciji) te Kumpanija, glazbeno popraćena bitka. Najčešće korišteni glazbeni instrumenti su gajde u Istri, tamburica (vrsta balalajke), kavala (jedna vrsta flaute) i sopile (jedna vrsta oboe, zastupljena u Kvarnerskom zaljevu).
Narodna nošnja
U modernom društvu narodna nošnja ne igra više toliko važnu ulogu. Jedino za praznike ili posebne svečanosti se to tradicionalno narodno ruho vadi iz ormara. U turističkim lokacijama i mjestima sa puno posjetitelja može se češće vidjeti koja.
Istarska kuhinja
Kuhinja u Istri je mješavina kopnene i obalne gastronomije. Istra obiluje izvrsnom ribom i morskim plodovima, posebno škampi, garnele i lignje sa sjevernog jadrana i školjke iz limskog zaljeva su poznate po svojoj kvaliteti.
Nakon odličnog pršuta, sira i maslina mnogi vinski podrumi nude svojim posjetiteljima riblju juhu, riblju čorbu, dinstane garnele, rižoto sa morskim plodovima i druga jela. Ovdje možete probati tradicionalnu vinsku juhu, ragu, jotu (slično talijanskom minestrone) te različita jela sa poznatim tartufima (vrsta divlje gljive), koje se otkrivaju sa za to posebno treniranim psima i svinjama. Prema Ove gljive kriju afrodizijska svojstva.